Kataloški broj:  3232

Internet cijena:  17.10 €   

Broj pregleda knjige:  10768

Opis:
Raskrinkana ekonomija uvjerljiva je kritika neoliberalnog ekonomskog razmišljanja za koje vrijednost jedino postoji u materijalnim dobrima. To je priča o moći i nepravdi, što je nužan uvod u bilo kakav pokušaj postizanja socijalne pravde i ekološke ravnoteže.
Opsjednutost rastom duboko je usađena u svjetonazor pripadnika neoliberalne ekonomske struje. No društveno-ekonomski sustav koji se temelji na opsjednutosti rastom nikad ne može biti dugoročno održiv.
Knjiga Raskrinkana ekonomija postavlja temelje za novo gospodarstvo u kojemu su vodeće vrijednosti pravda, ljudsko dostojanstvo, suosjećajnost prema drugima i štovanje života. Nasuprot besmislenoj pretpostavci neoliberalizma (prema kojoj je ekonomija znanstvena disciplina bez vrijednosnih opredjeljenja), nova ekonomija mora jasno iznijeti na vidjelo svoje vrijednosti.
Ovo je priča o moći i nepravdi, što je nužan uvod u bilo kakav pokušaj postizanja socijalne pravde i ekološke ravnoteže.
Ova knjiga dokazuje da postoji alternativa praznom snu globalizacije. Autori iznose odavno prijeko potreban prikaz toga kako je ekonomija ovladala suvremenim životom i kako je tržište ovladalo ekonomijom. Ovo je priča o moći i nepravdi, što je nužan uvod u bilo kakav pokušaj postizanja socijalne pravde i ekološke ravnoteže.'
Autori knjigu posvećuju: Onima koji vjeruju da su život, ljubav i sreća važniji od ekonomije; Onima koji vjeruju da je moguće stvoriti humanije gospodarstvo; Onima koji su voljni prestati živjeti bolje od drugih kako bi počeli živjeti dobro s drugima.


Bilješke o autorima:
Philip Bartlett Smith je bio nizozemski fizičar američkog podrijetla. Osam godina je predavao u Brazilu, a nakon toga na sveučilištu u Groningenu, gdje je ostao do umirovljenja 1988. godine. Bio je član uprave nizozemskog Pugwasha. Nazivao je SAD 'Svetim Američkim Carstvom' i zgražao se nad politikom sile. U mirovini se usredotočio na teme koje su mu ležele duboko na srcu: razoružanje, zaštitu okoliša i energiju, siromaštvo i svjetsko gospodarstvo. Umro je 15. prosinca 2005.

Manfred Max-Neef je čileanski ekonomist njemačkog podrijetla. Njegova glavna djela su /Izvana gledajući unutra: Iskustva 'bosonogog gospodarstva' i Razvoj po ljudskoj mjeri. Sveučilište u Cambridgeu proglasilo je to drugo djelo jednom od 50 najvažnijih knjiga o održivom razvoju. Godine 1983. dobio je Nagradu za ispravno življenje (alternativna Nobelova nagrada). Brojna sveučilišta dodijelila su mu počasne doktorate. Direktor je Ekonomskog instituta Sveučilišta Austral u Čileu.






Molly Scott Cato, profesor zelenog gospodarstva, Fakultet za upravljanje u Cardiffu

Ne samo da je u postojećem gospodarskom sustavu velika većina ljudi prisiljena živjeti u poniženju i siromaštvu, već taj sustav također ugrožava sve oblike života na Zemlji. Ekonomija bez maske uvjerljiva je kritika dominantnog ekonomskog sustava i pokazuje kako teoretske postavke središnjeg razmišljanja u ekonomiji uglavnom završavaju u nepravdi.

Nemilosrdni udar na globalni ekosustav u proteklim desetljećima, koji je posljedica golemog rasta materijalne proizvodnje i usporednog iscrpljivanja prirodnih bogatstava, nije slučajna osobina ekonomskog sustava. To je izravna posljedica neoliberalnog ekonomskog razmišljanja za koje vrijednost jedino postoji u materijalnim dobrima. Opsjednutost rastom nije kriva koncepcija koje bi se pripadnici dominantne ekonomske struje mogli odučiti, već je ona duboko usađena u njihov svjetonazor. No društveno-ekonomski sustav koji se temelji na opsjednutosti rastom nikad ne može biti dugoročno održiv.
Ova knjiga postavlja temelje za novo gospodarstvo u kojemu su vodeće vrijednosti pravda, ljudsko dostojanstvo, suosjećajnost prema drugima i štovanje života. Nasuprot besmislenoj pretpostavci pripadnika dominantnog ekonomskog razmišljanja, prema kojoj je ekonomija znanstvena disciplina bez vrijednosnih opredjeljenja, nova ekonomija mora jasno iznijeti na vidjelo svoje vrijednosti.

Posveta

Onima koji vjeruju da su život, ljubav i sreća važniji od ekonomije.

Onima koji vjeruju da je moguće stvoriti humanije gospodarstvo.

Onima koji su voljni prestati živjeti bolje od drugih kako bi počeli živjeti dobro sa drugima.
Philip Bartlett Smith je bio nizozemski eksperimentalni fizičar američkog podrijetla. Osam godina je predavao u Brazilu, u izgnanstvu za vrijeme makartizma u SAD. Nakon toga je postao profesor fizike na sveučilištu u Groningenu, gdje je ostao do umirovljenja 1988. godine. Bio je jedan od vodećih članova nizozemskog Pugwasha do 2003. Sa svojom rodnom Amerikom imao je napet odnos. Nazivao je SAD 'Svetim Američkim Carstvom' i zgražao se nad američkom politikom sile. U mirovini se usredotočio na teme koje su mu ležale duboko na srcu: razoružanje, zaštita okoliša i energija, siromaštvo i svjetsko gospodarstvo. S autorima S . E. Okoyeom, J. de Wildeom i P. Deshingkarom uredio je knjigu The World at the Crossroads: Towards a sustainable, equitable and livable world/ Svijet na raspuću: Prema održivom, pravednom i ugodnom svijetu. Također je uredio knjigu Dimensions of Sustainability/Razmjeri održivosti, koja je rezultat zaključaka kongresa INES-a na temu 'Izazovi održivog razvoja', održanom u Amsterdamu u kolovozu 1996. Philip Smith umro je 15. prosinca 2005.

Manfred Max-Neef je čileanski ekonomist njemačkog podrijetla koji se bavi područjem međunarodnog razvoja. Njegova glavna djela su From the Outside Looking in: Experiences in 'Barefoot Economics'/Izvana gledajući unutra: Iskustva 'bosonogog gospodarstva' i Human Scale Development/Razvoj po mjeri čovjeka. Sveučilište u Cambridgeu proglasilo je to drugo djelo jednom od 50 najvažnijih knjiga o održivom razvoju. Početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća predavao je na Berkeleyu te je bio izvanredni profesor na nekoliko američkih, latinoameričkih i europskih sveučilišta. Također je radio u nekoliko agencija Ujedinjenih naroda, a između 1994. i 2002. bio je rektor sveučilišta Austral u čileanskom gradu Valdiviji. Godine 1983. dobio je Nagradu za ispravno življenje (alternativna Nobelova nagrada). Sveučilišta u Jordanu, Kolumbiji, Argentini i SAD dodijelila su mu počasne doktorate, a u Japanu je dobio Najviše sveučilišno odličje. Direktor je Ekonomskog instituta sveučilišta Austral u Čileu.