Knjižni klub IZVORI
Trnjanska cesta 64
10000 Zagreb
Trenutno se nalazite na
Knjiga
Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata
knjiga I. - Srednji vijek
Kategorija: Znanstveni priručnik
Nakladnik: IZVORI
Biblioteka: -/-
Stranice: 512
Uvez: Tvrdi uvez
Format: 16,5 x 24 cm
Kataloški broj: 8318
ISBN: 978-953-203-422-6
Cijena: 195.00 KN
Ocjena nakladnika: 5.00
Ocjena korisnika: 5.00 ( ukupno glasova: 1 )
Broj pregleda knjige: 4764
Opis:
Knjiga obuhvaća povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata s vremenskim okvirom Srednji vijek (za kraj kojega je ovdje uzeta godina Mohačke bitke, 1526. Ovu prvu knjigu slijedit će još dvije, s vremenskim okvirima Renesansa (od 1526. do kraja 16 stoljeća) te Rani novi vijek (do Karlovačkog mira 1699.)
Matematička, astronomska i fizikalna znanja Hrvata u staroj postojbini te u prva dva stoljeća nakon njihova doseljenja u novu domovinu samo su dvije od četrdesetak tema koje na nadasve stručan, ali i svakome dostupan zanimljiv način obrađuju razvitak znanosti i prirodne filozofije u Hrvata.
Objavljivanjem ove trilogije naša će kulturna sredina dobiti jedinstvenu sintezu povijesti znanosti u nas od samih začetaka, kakvom se mogu podičiti rijetko koji narodi.
Knjiga je složena po sljedećim poglavljima:
Predgovor
Uvodne napomene
1. Matematička, astronomska i fizikalna znanja Hrvata u staroj postojbini
2. Prirodoznanstvene i matematičke koncepcije na teritoriju koji su naselili Hrvati od najstarijeg doba do njihova doseljenja
3. Prirodna filozofija i znanost u zapadnoj Europi u ranom srednjem vijeku
4. Matematička i astronomska znanja Hrvata u prva dva stoljeća nakon njihova doseljenja u novu domovinu
5. Astronomske i geometrijske značajke starohrvatskih crkvica
6. Filozofija i znanost u Hrvatskoj u doba hrvatskih narodnih vladara
7. Prinosi islamskih filozofa i znanstvenika prirodnoj filozofiji i znanosti
8. Prvi dodiri zapadne Europe s islamskom filozofijom i znanošću
9. Katedralna škola u Chartresu u 11. stoljeću i prvoj polovici 12. stoljeća
10. Herman Dalmatin, njegova domovina i život
11. Hermanovi radovi iz astrologije i astronomije, prijevodi i preradbe djela
12. Hermanovo djelo o esencijama i terminološki problemi prevođenja s arapskog na latinski jezik
13. Filozofski sustav Hermana Dalmatina u djelu De essentiis i njegovi korijeni
14. Hermanovi prirodnofilozofski i prirodoznanstveni stavovi u djelu De essentiis
15. Hermanov rad na matematičkim problemima
16. Hermanovi utjecaji u kasnom srednjem vijeku
17. Zapisi o astronomskim i meteorološkim pojavama u Hrvatskoj u srednjem vijeku
18. Matematička i astronomska interpretacija hrvatskih katedrala i crkava kasnog srednjeg vijeka
19. Srednjovjekovna Bosna kao dio zapadnoeuropske kulture i civilizacije
20. Zadarski benediktinski skriptorij i srednjovjekovni kalendar sv. Krševana
21. Položaj znanosti i prirodne filozofije u hrvatskom školstvu od 13. do 15. stoljeća
22. Kontakti Hrvata sa školskim i znanstvenim središtima u Engleskoj i školski tekst Secretum philosophorum u Zadru iz druge polovice 14. stoljeća
23. Veze Hrvata s talijanskim i austrijskim školskim i znanstvenim središtima od 13. do 15. stoljeća
24. Uloga astrologije u znanosti kasnog srednjeg vijeka
25. Alkemija u Hrvatskoj u srednjem vijeku i alkemijsko djelo trogirskog i pulskog liječnika Pietra Buona
26. Znanstveni i kulturni krug Ivana Viteza u Mađarskoj u 15. stoljeću
27. Astrološki rad Ivana Gazula u 15. stoljeću
28. Dubrovački spis o astrolabu iz 15. stoljeća i uporaba astronomskih sprava u pomorstvu
29. Rukopis Benedikta Kotruljevića De navigatione iz 15. stoljeća
30. Prirodoznanstvene i prirodnofilozofske koncepcije u hrvatskom Lucidaru i u glagoljskim tekstovima
31. Početak stvaranja hrvatskoga prirodoznanstvenog nazivlja
32. Znanstvena situacija u Rusiji u 15. stoljeću i sudjelovanje hrvatskog dominikanca Benjamina u krugu novgorodskog arhiepiskopa Genadija u 15. stoljeću u Rusiji
33. Mjerenje vremena, dužine, obujma i težina na hrvatskom etničkom prostoru u kasnom srednjem vijeku
34. Struktura prvotisaka u knjižnicama u Hrvatskoj
35. Odnos hrvatskih intelektualaca u 15. stoljeću i početkom 16. stoljeća prema prirodoslovlju
36. Prodor Turaka u Bosnu godine 1463. i pojava islamske znanosti na dijelu hrvatskog etničkog prostora
37. Stavovi Jurja Dragišića o reformi kalendara, astrologiji i strukturi svijeta
38. Medicinski radovi Dominika Dubrovčanina
39. Medicinski kodeks iz 15. stoljeća u Arhivu Hrvatske akademije i struktura medicinskih kodeksa kasnog srednjeg vijeka sačuvanih u Hrvatskoj
40. Astrologija u Hrvata krajem 15. i početkom 16. stoljeća
41. Obnova platonizma i novoplatonizma u drugoj polovini 15. stoljeća
42. Federik Grisogono Bartolačić i njegov znanstveni rad i život
43. Grisogonova matematička filozofija
44. Astrološka medicina Federika Grisogona Bartolačića
45. Grisogonovo tumačenje pojave plime i oseke mora
Biobibliografija autora:
Žarko Dadić, akademik, matematičar i povjesničar znanosti (Split, 1930), diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu matematiku godine 1954. te 1962. doktorirao na istom fakultetu iz primijenjene matematike.
Znanstvenu karijeru ostvario je u Institutu, kasnije Zavodu za povijest
prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti HAZU. Danas je voditelj Zavoda za povijest i filozofiju HAZU.
Pod naslovom Marini Ghetaldi Opera omnia objavio je cjelokupna Getaldićeva djela, (Zagreb 1968), a hrvatski prijevod šest Getaldićevih djela priredio je za tisak i popratio komentarima. Sudjelovao je i u priređivanju prijevoda na hrvatski jezik Boškovićeve Teorije prirodne filozofije.
Na temelju svojih istraživanja napisao je prvu sintezu razvitka egzaktnih znanosti u Hrvata i objavio je u dva sveska pod naslovom Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata. Objavio je dvojezične hrvatsko-engleske monografije Ruđer Bošković; Herman Dalmatin; Franjo Petriš-Patricius; zatim knjige o razvitku egzaktnih znanosti u Hrvata u pojedinim razdobljima: Egzaktne znanosti hrvatskoga srednjovjekovlja i Hrvati i egzaktne znanosti u osvitu novovjekovlja.
Objavio je također i sljedeće knjige: Razvoj matematike; Povijest, ideja i metoda u matematici i fizici; Egzaktne znanosti u Hrvata u doba prosvjetiteljstva; Egzaktne znanosti u Hrvata u poslijeprosvjetiteljskom razdoblju (1789-1835); Egzaktne znanosti u Hrvatskoj u ozračju politike i ideologije (1900-1960); Egzaktne znanosti u znanosti u Hrvata u doba kulturnog i znanstvenog preporoda (1835-1900); Na razmeđu civilizacija (Zapadna Europa. Bizant i islamske zemlje: tragovima povijesti znanosti i prirodne filozofije)
Komentari: (0)