Knjižni klub IZVORI
Trnjanska cesta 64
10000 Zagreb
Trenutno se nalazite na
Knjiga
Ubijači vremena
Nakladnik: IZVORI
Biblioteka: -/-
Stranice: 248
Uvez: Meki uvez
Format: 13,5 x 22,5 cm
Kataloški broj: 3849
ISBN: 978-953- 203-428- 8
Cijena: 17.50 €
Ocjena nakladnika: 5.00
Ocjena korisnika: 5.00 ( ukupno glasova: 1 )
Broj pregleda knjige: 5138
Opis:
Roman je inicijacijsko putovanje kroz duhovne škole Istoka, od Egipta preko Irana i Indije do Japana: od gnoze i sufizma preko tantre i lamaizma do taoizma i zen-budizma. Prolaz kroz mudrost, umjetnost i ratničku tradiciju - koje krucijalno definiraju nasljeđe i suvremenost Istoka, bez kojih nije moguće razumjeti njegov povijesni i aktualni sraz sa zapadnom civilizacijom. Pisan je u neuobičajenom žanru filozofskog trilera, kojim je autor želio pozvati čitatelja na osobno iskustvo Puta kroz aktivno sudjelovanje u svojevrsnoj romanesknoj odiseji, a ne tek pasivnom čitanju.
Romanom „Ubijači vremena“ autor pokušava kulturološki preispitati aktualni civilizacijski sraz između Istoka i Zapada te istražiti povijesne uzroke koji su doveli do onoga što se danas na Srednjem istoku opisuje kao „rat protiv terorizma". Međutim, u suvremenom svijetu koji je komunikacijsko-informacijski toliko umrežen da sve više postaje „globalni Babilon“, takav način rješavanja sporova između dviju civilizacijskih hemisfera nema budućnosti. Štoviše, činjenice pokazuju da rat koji se isprva činio lokalnim sve više seli u dvorište zapadnih, ponajprije europskih zemalja. U takvom kontekstu glavni junak romana pokušava razriješiti zavjeru koja mnogim naznakama podsjeća na rušenje njujorških „Blizanaca“ 2001. godine. Putujući Istokom od Kaira do Kyota, u nastojanju da razveže glavne čvorove zavjereničke mreže, on malo po malo shvaća da će Zapad i Istok prije ili kasnije morati pronaći drugačiji način za premošćenje povijesnih i suvremenih nesporazuma.
Ovaj roman, u formi filozofskog trilera, upravo propituje načine na koje dvije civilizacije mogu izgraditi porušene mostove i nastaviti učiti jedna od druge. Kako putem moderne znanosti, tehnologije i društvene organizacije kakvu Istoku nudi Zapad, tako i putem klasične duhovnosti, kulture i umjetnosti kakve suvremenom otuđenom zapadnjaku nudi Istok, kao mogućnost psihološkog samorazumijevanja, samoorganizacije na mnogo suptilnijoj i osobnijoj razini od znanstveno-tehnološke. Možda ćete se zapitati zašto bi ovakva tematika trebala biti zanimljiva domaćoj kulturi i čitatelju. Odgovor je jednostavan: zato jer Hrvatska nije izolirani otok već dio „modernog Babilona“ u kojem smo svi upućeni jedni na druge, a razumijevanje drugog i drugačijeg nesumnjivo je preduvjet za kulturu suradnje koja bi trebala zamijeniti kulturu konflikta, predugo dominantnu u odnosima Zapada i Istoka.
“Kada uspiješ svesti mnoštvo besmislenih pitanja uma na jedno pitanje, ali pitanje o kojem ti ovisi život, tada postaje moguće samo jednim nepredvidivim potezom kista, samo jednim neponovljivim rezom oštrice, samo jednim nezaustavljivim hicem strijele – izraziti neopisivu prirodu univerzuma. A to je istovjetno neposrednom uvidu u suštinu unutarnjeg Puta. Gdje je tad um? Gdje – ja? Gdje – vrijeme? Ništa ne ostaje do treptaj oka i drhtaj odapete strijele.”
O AUTORU
Gordan Pandža (r. 1967), zvanjem filozof i religiolog, zanimanjem pisac i scenarist, do sada je realizirao četiri znanstvena tv-scenarija i nekoliko knjiga: zbirku pjesama na temu duhovnih susretanja Istoka i Zapada Put ka mandali – vječno hodočašće (Zagreb, 2002), posvećenu Dalaj-lami XIV. povodom njegova posjeta Zagrebu, te filozofsko-poetski roman Potraga za Sophiom: roman o duhovnoj reintegraciji (Škorpion, 2012), u kojem psihološki proces individuacije reinterpretira jezikom filozofije i mita, umjetnosti i mistike. Kao stručni suradnik suuredio je hrvatsko izdanje filozofskog djela iz područja komparativnih religija, japanskog autora Kakichia Kadowakia Zen i Biblija (FTI, 2012) Tematski krug njegovih filozofskih i književnih interesa fokusiran je na istraživanje komplementarnosti perenijalne mudrosti i umjetnosti s
modernom psihologijom i znanošću.
Komentari: (0)