Knjižni klub IZVORI
Trnjanska cesta 64
10000 Zagreb

flowerflowerflower

Trenutno se nalazite na
Novosti

Stanovnici planeta trećega po redu od Sunca izgubili su ovog tjedna svoga najistaknutijega zvjezdanoga glasnika. Nazovimo tako Arthura Clarkea, po Galilejevoj knjizi iz 1610. godine, Siderius nuncius, u kojoj zvjezdani glasnik Galileo Galilej uz ostalo javlja da je svojim dalekozorom vidio magličasti Mliječni put razlučen u bezbroj zvijezda. Točno četiri stoljeća nakon objavljivanja te Galilejeve knjige, naš suvremeni zvjezdani glasnik, Arthur Clarke, imao bi 93 godine da je doživio 2010. godinu. što je, godina-naslov jednog od njegovih znanstveno-fantastičnih romana, premda će u najširoj javnosti ostati zapamćen po knjizi i filmu Dvije tisuće i prva: Odiseja u svemiru.

Napisana prije leta ljudi na Mjesec, Odiseja u svemiru anticipira već za godinu 2001. stalnu znanstvenu bazu na tom prirodnom Zemljinom satelitu. To se vidimo, nije ostvarilo, premda se moglo, ni do Clarkeove smrti ovoga tjedna, premda je Clarke bio u mnogo čemu jedan od najboljih futurologa 20. stoljeća. No, kako jednom i sâm duhovite reče, „futurolozima bi posao bio daleko jednostavniji kad na svijetu ne bi bilo – ljudi“. Ovako, s ljudima takvima kakvi jesmo, imamo umjesto na Mjesecu, neke nove baze bitno drukčije vrste, od Afganistana i Iraka do Bosne i Kosova. Još smo na ratnoj stazi sami sa sobom, a zvjezdani glasnik Clarke već nas je slao na svemirske. Hej, stani malo.

Zato bih Clarkea, pisca, znanstvenika, izumitelj, popularizatora znanosti, futorologa i tako dalje nazvao najsažetije - SANJAROM. I to kakvim sanjarom! Sa svojim snovima ostavio je neobično duboku brazdu za žetvu dostignuća 20. stoljeća. Bio je jedna o njenih, svima znanih ikona. Nogama je bio čvrsto na zemaljskom tlu, a glavom u oblacima zvjezdane prašine, simbolizirajući duh epohe koja se drznula prokljucati opnu svog planetnog jaja. Kad je 1945. godine mladi časnik britanskog kraljevskog ratnog zrakoplovstva i jedan od ključnih ljudi u razvoju tada nove radarske tehnike Arthur Clarke predložio u jednom svom članku telekomunikacijske satelita na geostacionarnoj stazi oko Zemlje, bila je to samo maštarija jednog mladoga sanjara. No današnje globalne komunikacije ostvarenje su te zamisli, a kad gledate na televiziji nešto što se istog tog trenutka događa u, recimo, Australiji, sjetite se ponekad Clarkea, čovjeka koji je to osmislio, ali i koji je jednom pola u šali, a pola u zbilji bio rekao da kad bogovi odluče uništiti neku civilizaciju u svemiru, onda joj podare – televiziju.

A s civilizacijama u svemiru naš je sanjar bio per tu. Volio ih je, prizivao ih je u svojoj mašti. U njegovim djelima dva su ključna motiva. Prvo: Kontakt s drugim bićima u svemiru nama uglavnom neshvatljivima zbog prevelikih razlika u razvojnom stupnju. I drugo: Težnja čovjeka da krene put neba, put zvijezda. Jer drugoga puta nema. Osim ako ne izabere sebi svoj pakao ovdje na Zemlji, skučen i stiješnjen na ovoj zemaljskoj stijeni nasukanoj u prostorvremenu.

Kad su ga nedavno bili zapitali koje su mu tri najveće želje, odgovorio je: da prestane građanski rat u Šri Lanki gdje je zadnjih desetljeća živio, da čovječanstvo odustane od trošenja nafte, i da nam se izvanzemaljci jave. Ne znam koliko je ozbiljno vjerovao u ispunjenje prve dvije želje, ali za treću bih se kladio da je u ispunjenje nje doista vjerovao. Nije znao kada, no ondje kamo je sada otišao, u vječnost ljudskoga pamćenja, želja će mu se ostvariti. Jer, po zakonu velikih brojeva, vjerojatnost da smo JEDINI u svemiru MANJA je milijardu puta od vjerojatnosti da ja danas s jednim ispunjenim listićem pogodim sedmicu na lotu.

A to je sanjar Clarke i te kako dobro znao.



Damir Mikuličić
Novosti:
arrow 7.11.2011  -  POZIVNICA INTERLIBER 2011
arrow 21.11.2009  -  Novi katalog!
arrow 7.11.2009  -  INTERLIBER 2009
arrow 10.11.2008  -  INTERLIBER 2008
arrow 6.6.2008  -  Ridley se vraća SF-u!
arrow 4.11.2007  -  INTERLIBER 2007
arrow 2.12.2006  -  SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
arrow 7.10.2005  -  INTERLIBER 2005
Copyright © 1990 - 2008 Knjižni klub IZVORI.   Sva prava pridržana.
CSS Validation Service Markup Validation Service